Tende ugostiteljskih objekata i stakla na kupolama pucaju iz razloga težine snijega i niske temperature, dostavna vozila sa robom nemaju pristup odredištima, zatrpani uposlenici riskiraju smrzavanje u vozilu. Ovo su  neki  od događaja koji za sobom povlače opurtunitetne i novčane troškove biznisa u situaciji snježne mećave.

Kako se zaštititi ? Prvo imati dobrog brokera osiguranja, koji razumije i rizike ali isto tako poznaje do u detalje kvalitet i moguće loše strane osiguravajućih kuća. Drugo, imati plan B. Uposlenici da radne zadatke mogu izvršavati i od kuće ili sa udaljenih lokacija. Treće imati uvijek rezerve hrane, bez obzira da li je trenutno prosperitet ili nepogoda.

Lista može ići dalje i može se podvući stavkom "Disaster Recovery".  Dakle, u slučaju da ne uspiju isplanirane varijante zaštite, na koji način uraditi povrat - recovery starog stanja stvari ? Odgovor može biti da su ključni resursi firme na različitim lokacijama, tj. u različitim zemljama.

Kada se desio slučaj tsunamija i zemljotresa u Japanu 2011., za očekivati je bilo da je korporacija Nissan pretrpjela značajne gubitke. No, njihov generalni menadžer Carlos Goshn  je u javnost izašao sa odlično sročenom PR izjavom, izrazio sućut sa porodicama nestalih uposlenika u Japanu ali i prenio poruku investitorima da je 90% proizvodnje ostalo netaknuto, iz razloga što je strategija Nissan-a globalna, a to podrazumijeva poslovanje u Brazilu, Rusiji i ostalim zemljama. Što se tiče 10% izgubljenih kapaciteta, iznajmili su novu proizvodnu halu u Rusiji.

Pa je jedan od ključnih temelja disaster recovery-ja globalna strategija i poslovanje.